Naši stariji trebaju jednako sna kao i mi mlađi. Nakon dobi od 18 godina, većina odraslih osoba treba sedam do devet sati sna, bez obzira na to u kojim se godinama života nalazili. Međutim, starije osobe često ne ispunjavaju taj uvjet. Oko 44 posto starije populacije proživljava nesanicu. Stanje je ozbiljnije u ovoj dobnoj skupini jer povećava rizik od nestabilnosti i može dovesti do pada kognitivnih funkcija.
Zdravstveni problemi poput srčanih bolesti, Alzheimerove bolesti, artritisa ili povećane prostate mogu uzrokovati otežano spavanje, pogotovo ako se stariji osjećaju neugodno dok su u krevetu. Manje ozbiljna stanja (poput sindroma nemirnih nogu) također mogu utjecati na to koliko osoba kvalitetno spava. Što se više radi s doktorima na liječenju ovih medicinskih problema, to je vjerojatnije da će se imati bolji san.
Pad tjelesne aktivnosti nakon umirovljenja može biti uzrok neravnomjernog spavanja i narušiti bioritam. Kako bi osigurali kvalitetan san, starije osobe bi se trebale nastojati svakodnevno kretati, čak i ako to znači jednostavno poći u kratku šetnju po susjedstvu.
Pomažu li ljekovi kvalitetnijem snu?
Određeni lijekovi na recept (poput onih koji liječe srčane probleme, krvni tlak i astmu), kao i lijekovi bez recepta (poput lijekova protiv prehlade ili glavobolje) mogu dovesti do poteškoća sa snom. Svaka starija osoba koja misli da bi mu lijekovi mogli uzrokovati probleme sa spavanjem, treba razgovarati sa svojim liječnikom kako bi vidio može li pomoć alternativnih lijekova ili promjena načina života pomoći.
Također, probleme u spavanju starijih osoba može stvarati glasno, prekomjerno hrkanje (koje postaje češće u starosti), a može smetati i partneru koji ne hrče. Još je alarmantnija činjenica da to može biti i znak apneje u snu, ozbiljnog problema spavanja koji može dovesti do povećanog rizika od bolesti srca, gubitka pamćenja i depresije. Starije osobe bi trebale razgovarati o bilo kakvom obliku hrkanja (kao i zvukovima ili eventualnom gušenju tijekom noći) s liječnikom koji može propisati test spavanja kako bi utvrdio radi li se o apneji u snu.
Promjene u unutarnjem u satu tijela i bioritmu javljaju se tijekom kasnijih godina života, uzrokujući da ljudi ranije idu u krevet i ranije ustanu. Takav ritam može starije osobe činiti umornima u poslijepodnevnim satima, budući da su već duže budni. No, previše drijemanja kako bi ublažili taj osjećaj umoramože dovesti do slabijeg sna kada dođe vrijeme za spavanje i na kraju dovodi do manjka sati spavanja. Održavajući popodnevno drijemanje u intervalima od 30 minuta ili manje može pomoći poboljšati energiju bez poteškoća s noćnim snom, stoga pazite na promjene u snu i u slučajevima da primjetite nešto zabrinjavajuće posavjetujte se sa svojim liječnikom.