Kod osoba starije dobi naročito je važno da jelovnik sadrži nutritivno bogate namirnice kako ne bi došlo do nedostatka vitamina i minerala. Neadekvatan način prehrane može dovesti do zdravstvenih problema, bilo da je riječ o padu imuniteta te s njime povezanih bolesti ili do probavnih smetnji. Kako bi sačuvali dobro zdravlje i u trećoj dobi, starije osobe bi trebale imati zdravu i uravnoteženu, no ne previše kaloričnu prehranu. Preporučuju se integralni kruh, bijelo meso, riba, maslinovo ulje, orašasti plodovi te sezonsko voće i povrće.
Prehrambeni standardi za starije osobe
U Hrvatskoj ne postoje jedinstvene smjernice i prehrambeni standardi koji bi bili namijenjeni starijem pučanstvu, ali je Hrvatsko društvo za kliničku prehranu Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ) izradilo Smjernice za prehranu starijih osoba. One su donesene u suradnji s drugim stručnim društvima poput Hrvatskog društva za gerontologiju i gerijatriju, Hrvatskog antropološkog društva i Hrvatskog društva za aterosklerozu. U smjernicama za prehranu starijih osoba naglašeno je da starije osobe imaju specifične nutritivne potrebe – za unos energije i hranjivih tvari. Temeljeno na literaturnim podacima preporučena je primjena vitaminsko-mineralnih pripravaka u određenim situacijama, s posebnim naglaskom na vitamin D, folnu kiselinu, vitamin B12 te minerale poput cinka i magnezija.
Povezanost prehrane i bolesti
Opasnost pojave malnutricije povećava se starenjem zbog tjelesnih, psiholoških, socioloških i ekonomskih promjena koje obilježavaju proces starenja. Malnutricija je manjak esencijalnih hranjivih tvari u ljudskom organizmu,a uglavnom pogađa bolesnike koji nemaju adekvatan nutritivni unos. Unatoč velikoj učestalosti, malnutricija u starijih osoba često izostaje kao dijagnoza i rijetko se liječi.
Proces starenja uzrokuje promjene u sastavu tijela, uključujući smanjenje mišićne mase i povećanje masnog tkiva. Sarkopenija je specifično obilježje starije dobi, a podrazumijeva gubitak mase skeletnih mišića i rezultira smanjenjem mišićne snage. Najčešći deficiti koji pogađaju oboljele starije osobe su nedostatak bjelančevina, željeza, cinka, selena, vitamina B1, B6, B12 i vitamina D.
Vodeći zdravstveni problemi starijih osoba koji se dovode u vezu s načinom prehrane su kardiovaskularne bolesti, prijelomi kostiju, imunosni poremećaji, poremećaji bubrežne funkcije, depresija i poremećaji raspoloženja, kognitivni poremećaji, artritis, poremećaji vida i općenito poremećaj stanja uhranjenosti i tjelesne sposobnosti.
Koji vitamini i minerali su važni za starije osobe
U Smjernicama za prehranu starijih osoba navedeno je da je vitamin C vrlo važan jer pomaže u postizanju bolje otpornosti organizma na infekcije. Osobito se savjetuje osobama sklonim raznim upalama, rekonvalescentima nakon operativnih zahvata, pušačima i onima koji preventivno uzimaju acetilsalicilnu kiselinu. Također je navedeno na se u liječenju i prevenciji savjetuje uzimati omega-3 masne kiseline, koje inače nalazimo u plavoj ribi (srdele, skuše, tune), hladnovodnoj ribi (losos, pastrva) te u lanenom sjemenu i ulju. Te kiseline su esencijalno važne za organizam, imaju povoljan učinak na krvožilni sustav, pomažu u boljoj regulaciji krvnog tlaka i povišenih masnoća u krvi, osobito triglicerida.
Od minerala savjetuje se magnezij zbog toga što sudjeluje u regulaciji neuromišićne provodljivosti, što se posebno odnosi na srčani mišić. Njegov se deficit pojavljuje i kod osoba koje uzimaju diuretike, koji pate od kronične opstipacije, a povećane potrebe za magnezijem imaju i dijabetičari. Magnezij povećava propusnost stanične opne za glukozu i time pridonosi boljoj regulaciji povišenog šećera u krvi. Budući da se starenjem smanjuje mineralna gustoća kostiju, potrebno je osigurati dovoljan unos kalcija, kroz prehranu ili dijelom kroz suplemente. Savjetuje se od 1200 do 1500 mg kalcija. Najbolje je polovinu uzimati prehranom, a osostatak u suplementima. Za sve to je osobito važan savjet liječnika.
O čemu treba voditi računa kod prehrane starijih
Važno je naglasiti da se dnevne energetske potrebe smanjuju za 10 posto u dobi od 51 do 75 godina, a nakon toga smanjuju se za još 10 posto po desetljeću. Učešće hranjivih tvari u ukupnom dnevnom energetskom unosu kreće se u rasponu 10 do 35 % energije iz bjelančevina, 20 do 35 % energije iz masti i 45 do 65 % energije iz ugljikohidrata. Također, udjeli mikronutrijenata određeni su prema DRI preporukama u ovisnosti o dobi (kalcij, vitamin D, B12 i folna kiselina).
Pripremu i planiranje obroka u našem domu prilagođavamo fiziološkim promjenama osoba te bolestima koje nose specifične promjene vezane uz prehranu. Ujedno vodimo računa da naši štićenici piju dovoljne količine vode, naročito u sljedećim situacijama:
– oslabljen osjećaj za žeđ
– česta inkontinencija i oslabljena funkcija bubrega (štetne tvari djeluju na zdravlje)
– otežano gutanje i problem kod držanja čaše
– slabija pokretljivost
– zaboravljivost
– suhe usne, usta i koža, problemi sa znojenjem