Dobar odnos između liječnika i pacijenta je iznimno važan u procesu ozdravljenja, osobito u starijoj dobi. Učinkovita komunikacija u tom pogledu ima niz koristi: veća je vjerojatnost da će se pacijenti pridržavati tretmana i propisane terapije, porast će njihovo zadovoljstvo samim liječenjem, a manje su šanse da oporavak neće biti zadovoljavajuć.
Na sreću, istraživanja pokazuju da je dobra komunikacija nešto što se uči. Studenti medicine koji imaju i komunikacijske treninge puno bolje će u svom poslu komunicirati s pacijentima, biti bolji u procjeni i izgradnji odnosa s pacijentima. Sve to uvelike olakšava rad liječnika opće prakse koji brinu o zdravlju starijih osoba.
Interpersonalne komunikacijske vještine smatraju se jako važnima kod medicinskog osoblja koje radi u domovima za starije. Stoga naš stručni tim i medicinsko osoblje neprekidno uče i rade na korištenju učinkovitih komunikacijskih tehnika kako bi razvili zadovoljavajuće odnose sa štićenicima i postali još vještiji u upravljanju njihovom skrbi.
Što treba znati kod komunikacije s pacijentima starije životne dobi
Kod komunikacije sa starijima je poželjno znati odgovore na nekoliko važnih pitanja:
- Kako učinkovito komunicirati s pacijentima s višestrukim bolestima i / ili oštećenjem sluha i vida?
- Koji je najbolji način pristupa osjetljivim temama, poput kroničnih bolesti i umiranja?
- Postoje li najbolja praksa za pomoć starijim pacijentima koji gube pamćenje?
Kako bi se olakšala komunikacija sa starijim osobama poželjno je obaviti procjenu njihova stanja, a koja uključuje:
- Procjena senzornih sposobnosti – način komunikacije prilagođava se stanju sluha i stanju vida.
- Procjena psihosocijalnih potreba –važno je čuti i vidjeti što se zbiva iz perspektive starije osobe, npr. pitanje neovisnosti, straha da ne bude na teret drugima i sl.
- Procjena sposobnosti suočavanja s problemima – uspješni načini u prošlosti mogu se koristiti kao pomoć u suočavanju s trenutačnim problemima.
- Procjena emocionalnog stanja – važno je biti osjetljiv na neizražene strahove starijih.
- Procjena potrebe za pomoći – dobro je ponuditi pomoć na način kojim se naglašava održavanje što duže neovisnosti.
Važno za zapamtiti pri brizi o starijim osobama
Stereotipi o starenju i starosti mogu dovesti do toga da zdravstveni djelatnici, ali i sami pacijenti u starijoj dobi odbacuju zdravstvene probleme ili ih minimaliziraju kao kao neizbježan rezultat starenja. Ono što je poznato iz mnogih istraživanja je činjenica samo starenje ne uzrokuju bolest niti automatski znači da starije osobe moraju živjeti s boli i nelagodom.
Mnogi od ovih zaključaka o važnosti dobre komunikacije između liječnika i starijih pacijenata djeluju logično; međutim, često se događa da se puno manje vremena ulaže u sagledavanje kliničke slike starijih osoba. S druge strane, naše medicinsko osoblje je svjesno da ulaganje vremena u razgovor sa štićenicima doma može dovesti do dugoročne koristi za njihovo zdravlje. Osoblje možda neće saznati cijelu zdravstvenu sliku pacijenta pri prvom pregledu, ali će pokušati dobiti što više informacija koje su važne za propisivanje odgovarajuće terapije.
Nisu svi stariji pacijenti isti. Moguće je da su neki 60-godišnjaci prilično slabi, a isto tako moguće je da su pojedini 80-godišnjaci sasvim zdravi. Štićenici su različitih društveno-ekonomskih prilika, a isto tako se i njihovo zdravlje razlikuje – često neovisno o godinama. Neki su vrlo aktivni, dok drugi uglavnom sjede. Dobra komunikacija između medicinskog osoblja i starijih je važna jer su i oni kao i drugi pacijenti sa širokim spektrom potreba i pitanja vezanih uz zdravstvenu zaštitu.