Kako starimo tako se mijenja naše psihofizičko stanje, a zubi su često pokazatelj tih promjena. Obično se nedostatak zubi povezuje sa starenjem te navodi da je ono kao takvo uzrok propadanja zubi. No, to nije sasvim točno. Naime, na oralno zdravlje prvenstveno utječu prehrana, genetika i opće zdravstveno stanje te higijena, a kako čovjek stari navedeni faktori samo poprimaju sve veći utjecaj.
Zdravstveno stanje utječe na oralno zdravlje
Samo starenje, kao i bolesti, lijekovi te različiti načini liječenja bolesti koje se pojavljuju u starijoj dobi mogu izazvati specifične promjene u usnoj šupljini i utjecati na propadanje zubi. Same bolesti se najprije mogu očitovati u usnoj šupljini i biti prvi znak da nešto nije u redu sa zdravljem. Kronične bolesti poput dijabetesa, srčanožilnih, neuroloških, reumatskih i zloćudnih bolesti mogu izazvati pojavu različitih neugodnih simptoma u usnoj šupljini, od upale i crvenila, pečenja, suhoće usta do gljivičnih infekcija.
Kod starijih osoba sluznica usne šupljine postaje tanka, manje elastična i slabije prokrvljena. U kutovima usana mogu se pronaći pukotine kože i sluznice koje se zbog infekcije mogu upaliti.Osim toga sluznica je zbog smanjenog izlučivanja sline suha i zbog toga postaje lako ranjiva te podložna traumama različitih uzorka te gljivičnim infekcijama. Loša i neredovita oralna higijena popraćena uzimanjem različitih lijekova kod starijih osoba može dovesti i do upale zubnog mesa te drugih bolesti parodonta. Upaljeno zubno meso može postati bolno i osjetljivo na dodir te može lako prokrvariti.
Zbog fiziološkog izrastanja zuba i mogućeg povlačenja zubnog mesa dolazi do izlaganja zubnog cementa u području vrata zuba. Zbog drukčijeg kemijskog sastava nego što je to caklina koja sadrži više anorganskih tvari, karijes se lakše razvija i širi zubnim cementom. Stomatološko liječenje kod starijih osoba može biti otežano, a katkad i nemoguće. Stoga dolazi do ispadanja zubi ili njihovog vađenja zbog nemogućnosti izliječenja. Upravo zato starije osobe često imaju djelomične ili potpune zubne proteze koje zamjenjuju njihove prirodne zube.
Odnos između oralnog zdravlja i prehrane
Neodgovarajuća prehrana, a u kojoj nedostaju vitamini, minerali, bjelančevine i kalorije svakako utječe na zdravlje zubi. Naime, loša prehrana može oslabiti oslabiti imunološki sustav i zbog toga je ona također povezana s rakom usne šupljine te stomatološkim bolestima kod starijih osoba. Manjak apetita kod starijih osoba je uobičajen, posebno kod pojedinaca koji pate od
anoreksije, mućnine, povraćanja ili kserostomije uzrokovane lijekovima. Unos hrane još je više smanjen kod pojedinaca s kroničnim bolestima. Prema jednom švicarskom istraživanju, a koje je uzimalo u obzir stanje hospitaliziranih starijih osoba, pokazalo se da postoj poveznica između kliniĉkih parametara neishranjenosti, razine seruma albumina i indikatora povezanih s oralnim zdravljem (dentalnog statusa, oralne higijene, funkcije žvakanja i dotoka slinovnog sekreta).
Pročitajte i naš tekst ‘Sve što trebate znati o prehrani kod starijih osoba’
Loše oralno zdravlje otežava život starijih osoba pa i samu prehranu
Floridsko istraživanje o stomatološkoj njezi, a koje je pak procjenjivalo prehrambene implikacije oralnog zdravlja među odraslim Afroamerikancima i odraslim bijelcima, pokazalo je da loše oralno zdravlje i prateći funkcionalni nedostaci utječu na svakodnevni život. Žvakanje, osjetilo okusa, gutanje i ne(zadovoljstvo) zubnom protezom navedeni su kao glavni uzroci lošeg prehrambenog stanja kod starijih osoba. Loše opće zdravstveno stanje, dehidriranost, lijekovi i suhoća usta izravno utječu na apetit, prehranu i prehrambeno stanje starijih osoba. Važnost sposobnosti žvakanja utvrđena je u odnosu na prehrambeno stanje, dok broj i raspoređenost zuba utječe na lakoću žvakanja.
Odabir vrsta hrane uvelike ovisi o sposobnosti konzumiranja istih sa zadovoljstvom te se neka hrana odbija kad ju je preteško žvakati. Na stav starijih osoba pri odabiru hrane stoga znatno utječe njihova sposobnost da ju se učinkovito žvače. Stanje zuba i/ili proteze je važan čimbenik pri odabiru hrane i potrošnji prehrambenih vlakana. Također, broj okusnih pupoljaka se s osam tisuća koliko ih nalazimo u mladih osoba znatno smanjuje, što utječe na doživljaj okusa pa mnoge namirnice i hranu čini neprivlačnima.
Nažalost, funkcija žvakanja kod starijih osoba može biti oslabljena ako se radi o gubitku zuba i starosti zubne proteze, kao i nošenja iste bez pravilnog održavanja. Osobe koje žive u domovima i u ustanovama češće imaju ovaj problem te im je potrebna pomoć osoblja koje je primjereno obučeno za to. U našem domu vodimo posebnu brigu o oralnom zdravlju štićenika te higijeni – bez obzira odnosi li se to na pranje i čišćenje zubi ili proteza.